Podrži Ivanu Kekin za predsjednicu.
Biografija
24. siječnja 1984.
Ivana Kekin rođena je 1984. kao drugo dijete u obitelji. Odrasla je u Svetom Ivanu Zelini u osmeročlanom domaćinstvu u kojem je samo otac bio zaposlen, dok se majka brinula za obitelj. U Zelini završava osnovnu školu i opću gimnaziju koju pohađa uz stipendiju na temelju odličnog uspjeha i težeg socioekonomskog stanja. Tijekom školovanja radila je razne ljetne poslove, a na obiteljskom je imanju, zajedno s braćom i sestrama, radila na zemlji.
2002.-2008.
Već u trećem razredu osnovne škole znala je da želi studirati medicinu. Do kraja srednje škole nije promijenila mišljenje pa 2002. seli u Zagreb i upisuje studij kojeg završava u roku — 2008. godine.
2005.
Upoznaje Milu Kekina s kojim započinje vezu. U to vrijeme još studira, a jedini put kada propušta izaći na ispit je zato što Mile u zadnji čas mijenja termin njihovog dejta. Godinu dana kasnije se vjenčaju, a 2007. Ivana rađa sina Vita. Petu i šestu godinu fakulteta ne pauzira, nego redovito pohađa i završava s odličnim uspjehom. 2012. godine Ivana rađa i kćer Mišu.
2008.- 2022.
Nakon stažiranja, polaže državni ispit i, dok čeka natječaj za specijalizaciju, zapošljava se u tvrtki za klinička ispitivanja. 2011. natječe se za specijalizaciju iz neurologije i psihijatrije. Na KBC Zagreb (Rebro) dobila je obje, a odlučuje se za specijalizaciju iz psihijatrije. 2016. polaže specijalistički ispit te od tada vodi grupne i individualne psihoterapije, a 2020. postaje subspecijalistica psihoterapije na Rebru.
2013.
Ivana i Mile, petogodišnji Vito i osmomjesečna Miša odlaze na tri mjeseca u Kanadu gdje se na University of Toronto Ivana bavi znanstvenim istraživanjem.
2018.
Ivana doktorira, a njezin je rad proglašen najboljim doktorskim radom te godine pri Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Tema doktorata je Brzina cerebralnoga protoka u bolesnika s prvom psihotičnom epizodom. U disertaciji se bavila mjerenjem promjene brzine krvnog protoka za vrijeme neurokognitivne aktivacije kod pacijenata s prvom psihotičnom epizodom te kod takvih pacijenata ustanovila nižu brzinu protoka u lijevoj prednjoj moždanoj arteriji u odnosu na zdrave ispitanike, što ukazuje na potencijalno poremećenu hemodinamiku u prefrontalnom režnju i potencijalno objašnjava neke uočene neurokognitivne deficite.
Uz posvećenost svojoj profesiji, društvene nepravde koje se događaju paralelno s njezinim profesionalnim razvojem potakle su je da se aktivira. Sudjeluje u prosvjedima i vaninstitucionalnim političkim akcijama usmjerenim na borbu za jednakost žena i LGBTQIA+ osoba, zaštite javnog prostora i očuvanje javnih dobara: od povorki ponosa, preko Noćnih marševa, prosvjeda za Varšavsku, prosvjeda protiv referenduma o braku.
2016.
U siječnju, nakon parlamentarnih izbora, HDZ na čelu s Tomislavom Karamarkom sastavlja novu Vladu koja u kratkom roku razara kulturne institucije, nasrće na obrazovanje i podriva temelje demokracije. Ivana to doživljava kao poziv za djelovanje, zbog čega se, između ostalog, učlanjuje u Novu ljevicu.
01.06.2016.
Sudjeluje na prosvjedu za kurikularnu reformu, Hrvatska može bolje. “Mi roditelji koji smo danas ovdje smo ljudi koji nisu izgubili nadu da ova zemlja ima šansu. Hrvatska može bolje. Mi brijemo na budućnost. Na sutra. Na klince koji će znati bolje nego što su nama skrojili - škole i prilike i frustracije. Koji neće puniti buseve za Stuttgart nego će znati kako da im bude dobro ovdje.” - istaknula je u svom govoru.
2020.
Prvi put se i formalno politički angažira - kao kandidatkinja na parlamentarnim izborima u 7. izbornoj jedinici. Na samom početku kampanje istaknula je: ”Više ne pristajemo na to da za nas i za vas u ovoj zemlji nema mjesta. Ne pristajemo na parole o tome kako možemo ići odavde ako nam se ne sviđa. Mi ne idemo nigdje, ni mi niti naša djeca. Mi ćemo ostati tu i graditi pristojno društvo.” Lista u 7. izbornoj jedinici osvojila je jedno mjesto u Saboru, a Ivana je osvojila 5 % preferencijalnih glasova.
2021.- 2024.
Ulazi u sabor kao zamjena Radi Borić.
U Saboru je najviše angažirana oko teme zdravstva: bori se protiv privatizacije, za dostupan i solidaran zdravstveni sustav, gdje sve građanke i građani imaju osiguranu potrebnu zdravstvenu skrb. Najglasnije upozorava na HDZ-ovo strateško prepuštanje javnog zdravstva (njima bliskim) privatnicima. Upozorava da je dostupnost liječnika ključno demografsko pitanje te da ćemo u narednih nekoliko godina, ako nastavimo ovim putem, doživjeti slom zdravstvenog sustava kakvog poznajemo
Osim cjelokupnim sustavom, posebno se bavila temom mentalnog zdravlja fokusirajući se na djecu i mlade. Glasno je progovorila o ovisnosti o kockanju i ukazivala na nužnost snažnije regulacije kockarnica, kao i na potrebu da se zabrani oglašavanje kockanja na svim razinama.
Aktivno je govorila o femicidu i nasilju nad ženama, zalagala se za izmjene Obiteljskog i Kaznenog zakona kojima bi se žene zaista zaštitilo od nasilja. Isticala je nužnost pune ravnopravnosti žena koja se ostvaruje pravom na pobačaj, pravom na adekvatnu zdravstvenu zaštitu, ravnopravnošću na tržištu rada te ravnopravnom zastupljenosti muškaraca i žena u političkom životu.
Predvodila je kampanju Nije dobro za pomorsko dobro koja se protivila HDZ-ovom prijedlogu Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Zbog javnog pritiska i isticanja manjkavosti tog prijedloga, uz aktivnu borbu civilnog društva i pobunu brojnih građana koji su potpisali peticiju protiv ovakvog Zakona, u konačnici je usvojena verzija koja sprječava eksploataciju pomorskog dobra za privatne svrhe.
2021.
Sudjeluje na lokalnim izborima u Zagrebu kada je izabrana za predstavnicu u Gradskoj skupštini te postala njezina potpredsjednica.
2024.
Na parlamentarnim izborima, ovaj put u 1. izbornoj jedinici, izabrana je za zastupnicu u Hrvatskom saboru, a nekoliko mjeseci kasnije, na izborima za Europski parlament osvaja najveći broj preferencijalnih glasova na listi Možemo. Zbog posvećenosti nacionalnoj politici, svoje mjesto prepušta Gordanu Bosancu.
Kandidira se za predsjednicu RH, a prilikom kandidature ističe: Bit ću predsjednica koja će otvoriti dijalog s građanima o tome čemu služi država, kuda idemo i zašto smo se toliko udaljili od onoga oko čega smo se usuglasili da su temelji naše države. Bit ću predsjednica koja će zajedno s građanima i institucijama doći do konsenzusa kakva nam država treba u 21. stoljeću. Bit ću predsjednica koja zagovara ustavne vrijednosti socijalne države i javnog dobra.
Dan, Co-founder of Relume
Prati Ivanu na društvenim mrežama!
Ivana Kekin je kandidatkinja stranke
Možemo! za predsjednicu RH.